Kultura

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.

Povodom Dana opštine Kotor - 21. novembra, u Pomorskom muzeju Crne Gore sinoć je promovisana publikacija “Sidrišta vremena”, autorke prof. dr Gracijele Čulić.

Čulić je preminula u maju ove godine, odnosno prije objavljivanja publikacije, ali to, kako se navodi u najavi događaja, ne umanjuje činjenicu da je svojim znanjem i profesionalnim angažmanom ostavila gradu bogatu zaostavštinu i budućim generacijama prenijela svoju misao i plemenitu misiju.

U ime organizatora Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru prisutne je pozdravila direktorica Muzeja Maja Uskoković

“Ovdje smo kako bi obilježili poseban trenutak kada se nova knjiga, djelo koje je autor stvorio s toliko strasti i predanosti, konačno pojavljuuje pred vama. Iako nije među nama, njen rad, njena riječ nastavljaju da žive i inspirišu nas”, kazala je Uskoković.     

“Sidrišta vremena” su esej o gradu na Mediteranu i njegovom jeziku. Urednik publikacije i nećak Gracijele Čulić, kustos Pomorskog muzeja, Ilija Mlinarević, je podsjetio da je autorka preminula 10. maja ove godine.

“Iskreno je željela da bude na ovoj promociji o kojoj smo se dogovarali. Desila se smrt, ali Gracijela je toliko voljela život da je sada to i manje važno. Tu smo da slavimo život, upravo onako kako ga je ona voljela i živjela. Samim tim ovdje smo da slavimo njen rad. Njen život koji i mnogo mlađima može biti uzor, iako je pripadala nekom periodu manje digitalnom, manje ubrzanom koji nam je sada možda čak i stran”, naveo je on.

Govoreći o tome kako je knjiga nastala, ističe da je ona trebala ustvari biti predgovor druge knjige.

“Ovaj tekst je predgovor knjige koja će se desiti, a to je rad o muljanskim nazivima don Stijepa Vukašinovića s početka 20. vijeka. Dakle, opet se odnosi na jezik. Ova knjiga upravo priča o jeziku. Počinje o istorijatu grada, o bitnim trenucima koji su kasnije, zapravo sve vrijeme, uticali i na kotorski govor”, pojasnio je Mlinarević.

Knjiga, dodaje, ima stotinjak strana, a bavi se etimologijom riječi i uopšte o postankom kotorskog govora.

Na biografiju autorke podsjetila je viša bibliotekarka Danijela Nikčević.

Gracijela Čulić rođena je u Kotoru gdje je završila osnovnu školu i Gimnaziju, a studije romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 1960. godine francuski jezik i književnost i italijanski jezik diplomskim radom “Romanski elementi u govoru Kotora i Dobrote u arhivskim dokumentima i literaturi”, nakon čega je godinu dana provela na studijskom boravku u Francuskoj kao stipendista Vlade Francuske. Prvo zaposlenje imala je u Gimnaziji u Kotoru kao nastavnica francuskog, italijanskog i latinskog jezika.

“Svoj društveni i volonterski angažman doživljavala je kao nešto što duguje svom gradu i sredini u kojoj živi. Nakon Gimnazije svoj radni angažman nastavila je u preduzeću Jugopetrol u Kotoru kao urednik glasila kolektiva, da bi odmah potom bila pozvala da počne držati nastavu italijanskog i francuskog jezika na Višoj pomorskoj školi u Kotoru. Magistarske studije završila je u Dubrovniku na Interunivertzitetskom centru za postdiplomske studije sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala je 15. juna 1982. godine sa temom “Antroponimija i toponimija u objavljenim arhivskim dokumentima Boke Kotorske i Crnogorskog primorja”, podsjetila je Nikčević. 

Čulić je na Fakultetu za pomorstvo, ranije Višoj pomorskoj školi, radila i kao lektorka i tehnička urednica “Zbornika” - naučno stručne publikacije ove visokoškolske ustanove. Bila je upravnica Pomorske biblioteke gdje je pokrenula bibliografski rad. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Antroponimija Boke Kotorske od prvih pisanih spomenika do kraja 19. vijeka” uspješno je odbranila na Univerzitetu u Beogradu pod mentorstvom prof. dr Radojice Jovićevića.
Postala je dio kolektiva Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, a uporedo sa radom u Kotoru predavala je italijanski jezik na Filološkom fakultetu u Nikšiću i Univerzitetu “Mediteran”.

Imala je značajnu ulogu u nastanku Festivala pozorišta za djecu u Kotoru, 15-tak godina bila je u uređivačkom odboru Pomorskog muzeja, član redakcijskog odbora “Godišnjaka Pomorskog muzeja” u kojem je objavila više stručnih radova.

“Bogatstvo informacija i znanja kojima je raspolagala, vještina baratanja naučnom metodologijom, visok nivo estetskog poimanja, zajedno sa kritičkim pristupom pojavama, te njena analiza činjenica i odnosa koji čine kompleksnost veze grad-ljudi, učinili su da profesorica Čulić postane jedan od intelektualnih stožera grada Kotora. Uvjerena sam da će kroz ovu publikaciju, ali i sve druge koje su od kapitalnog značaja za kulturnu istoriju Kotora, Boke Kotorske i Crne Gore Grace ostati u trajnom sjećanju”, poručila je Nikčević.  

Da se autorkina ljubav prema Kotoru ogleda u mnogim njenim tekstovima, ted a je voljela grad i ljude u njemu, slušala njihove razgovore i sa njima razgovarala, naznačio je bibliotekar Slavko Dabinović.

“Razgovrala je s fetinim susjedima, slušala bezazlene ćakule s prozora, sve osluškujući jezik kojem se divila, a i žalostila s nostalgijom što se taj jedinstveni jezik našeg grada nepovratno gubi i postepeno nestaje”, rekao je Dabinović koji je o Gracijeli Čulić govorio njenim riječima, citirajući neka izabrana razmišljanja o Kotoru izvučena iz odabranih eseja.

Najljepša razmišljanja o Kotoru objavila u Hrvatskoj reviji 2018. godine pod naslovom “Vrijeme bez minuta, minute bez vremena, sjene prošlosti i vrijeme koje će doći”.

“Gradovi Mediterana često svoje temelje nalaze u dubinama mora, ili na tuđem kamenu gdje započinju svoje živote. Gradovi Mediterana ne zaboravljaju da su djelovi složenih cjelina i da je pripadnost univerzalnoj civilizaciji i njenim kulturama nasljeđe bez vremena i prolaznosti. Gradovi Mediterana su mikrokosmos i putevi svjetlosti. I mali grad Kotor po svom nastanku i po civilizacijskom ozračju u kojem se stvarao i formirao njegov kulturni profil, pripada toj kompleksnoj duhovnoj strukturi i polivalentnoj cjelini”, konstatovao je Dabinović i poručio da  profesoricu Gracijelu Čulić možemo svrstati među čuvare duha podneblja i zagovornike preporoda baštinskih vrijednosti.

“Možemo reći da je zadužila lingvistiku svojim istraživanjima i otkrićima, svojom jedinstvenom svestranošću i erudicijom koji se ocrtavaju u njenim radovima iz raznih područja lingvistike i filologije. Gracijelina intelektualna originalnost i potencijal ostavili su duboke tragove u ovom gradu koji nastavlja da živi, ne od stare slave, već od svoje istinske i tajanstvene unutrašnje snage koja čudesno obnavlja i definiše njegov opstanak i trajanje”, zaključio je Dabinović.  

U muzičkom dijelu programa nastupili su Angela Mijušković na flauti i klapa “Incanto”, koja je premijerno izvela pjesmu “Incanto”, čiji tekst je napisala prof. Gracijela Čulić, a muziku Ivan Tomas.